MEĐUNARODNA SARADNJA
 
 

"Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. U njoj proleteri nemaju šta da izgube sem svojih okova. A dobiće čitav svet.
Proleteri svih zemalja, ujedinite se!”

/Zadnje rečenice iz “Manifesta Komunističke partije” od Marksa i Engelsa/




IDEJNA KRETANJA
U MEĐUNARODNOM RADNIČKOM I KOMUNISTIKČOM POKRETU
I MEĐUNARODNA SARADNJA SKJ

Razbijanje ali i način na koji je srušen SSSR i socijalističke države srednje i istočne Evrope, demoralisao je veliki broj komunista i ljudi širom sveta, što je dovelo do osećanja beznađa i mišljenja da je kapitalizam definitivno pobedio i da mu se više niko ne može suprotstaviti. Došlo je do konfuzije u ideološkoj sferi oko uzroka poraza i šta da se dalje radi. U većini je, manje više, široko prihvaćena teza o neodrživosti socijalizma kao sistema i potrebi da se ide na tzv. tržišno društvo, »oplemenjeno« iskustvima socijalističke prakse. Manjina u radničkom i komunističkom pokretu vidi uzroke poraza u subjektivnim slabostima samog pokreta i nastoji da ih objektivno identifikuje i nastavi borbu za socijalizam.

Najvećći broj nekada vladajućih komunističkih partija transformisao se u socijalističke i slične partije koje su prihvatile već pomenuto mišljenje o »tržišnom društvu« odnosno svrstale se u red građanskih i socijaldemokratskih partija zapadnog tipa i »prigrlili« privatnu svojinu i na njoj zasnovane proizvodne i društvene odnose, štoje i suština ovog revizionističkog stava. One se, od sličnih partija na Zapadu, razlikuju samo po tome, što su za usporenije kretanje od socijalizma ka kapitalizmu i imaju socijalni program koji je prihvatljiviji za radnike nego program drugih partija. To je neka vrsta poboljšanog kapitalizma, boljeg kapitalizma jer je obogaćen socijalističim elementima.

Jedan deo radničkih i komunističkih pratija izjasnio se za, danas vrlo rašireno mišljenje, »ni realsocijalizam ni socijaldemokratija zapadnog tipa« već »novi socijalizam«, »razvijeno civilno društvo« i slično, koje obogaćuje socijalizampozitivnim dostignućima kapitalizma,među kojima je i prihvatanje privatne svojine kao ravnopravnog partnera društvenoj svojini, uz primat ove druge.

I najnovija teorija, koja se javlja i kod nas, je tzv. treći put, čija je suština u tvrdnji da su kapitalizam i socijalizam preživeli kao društveni sistemi i da ih treba zameniti » novim društvom«, koje će izeti ono najbolje od oba ova sistema.

Iz Programa SKJ iz 1994. godine
KOTOR


Iz lista SKJ u Srbiji “Stvarnost”

Pridružujemo se protestima i akcijama radništva sveta protiv procesa globalizacije, kao novog OBLIKA neokolonijalizma, koji SAD sprovode preko multinacionalnih kapitalističkih kompanija sa ciljem pljačke materijalnih dobara i potčinjavanja prvenstveno nerazvijenih zemalja. Ciljevi globalizacije u Jugoslaviji su:
a) potpuna i obavezna privatizacija,
b) smanjenje broja radnika, nadnica i plata
c) smanjenje socijalnih davanja.

Eksploatacija čoveka od čoveka – zakonistost kapitalističkog sistema pod demagoškom frazom razvoja i zaštite demokratije, ljudskih prava i borbe protiv terorizma – sve više postaje planetarnog karaktera. Mi u SKJ smo shvatili da se mora stati na put 12-to godišnjem razbijanju – iznutra i spolja – komunističkog i radničkog pokreta u našoj zemlji. Od toga je profitirao i strani kapital, a radnik je najviše izgubio.

U PRIORITETE SPOLJNE POLITIKE SKJ U SRBIJI UBRAJA:

- stvaranje uslova za povratak izbeglih i raseljenih lica sa nedavno ratom zahvaćenih prodručja i njihovo obeštećenje;
- podnošenje zahteva za nadoknadu štete prouzrokovane agresijom NATO alijanse;
- reaktiviranje Jugoslavije u pokretu nesvrstanih sa ciljem obnavljanja jedinstva pokreta i vraćanje njegovim izvornim principima, prvenstveno miroljubivoj aktivnoj koegzistenciji, aktueliziranje aktivnosti borbe protiv narastajućeg neokolonijalizma, uspostavljanje novih i pravednijih međunarodnih ekonomskih odnosa i raspuštanje NATO alijanse;
- angažovanje na reafirmaciji temeljnih principa OUN, da budu organ svih nacija i zemalja, a ne organ najrazvijenijih kapitalističkih zemalja. To ostvariti delovanjem u organima i institucijama UN u saradnji sa nesvrstanim zemljama i samostalno;
- aktiviranje u podršci narastajućeg antiglobalističkog pokreta u Evropi i svetu;
- nepristupanje NATO paktu, odnosno “partnerstvu za mir”, ili nekoj drugoj vojnoj organizaciji:
- uspostavljanje saradnje sa svim komunističkim i radničkim partijama;
- saradnja sa oslobodilačkim i revolucionarnim pokretima u svetu u borbi protiv neokolonijalizma i novog svetskog poretka.

/Republički komitet SKJ u Srbiji – 2002. godine/

Komunisti Subotice – u skladu sa porukom sa naše zastave – deluju i na međunarodnom planu. Uspostavljena je saradnja sa opštinskom organizacijom Radničke partije iz Bačalmaša u Mađarskoj. Imali smo razgovora sa komunistima iz Štutgarta. Na zadnjem kongresu DKP 2003. Godine, jedan naš član pročitao je pozdravno pismo SKJ u Srbiji. Na osnovu naših stavova o globalizaciji, postali smo pridruženi član Antiimperijalističkog kampa iz Beča a neki naši članovi učestvovali su na njihovim seminarima u Italiji. Imajući u vidu jačanje globalizacije u svetu, još više ćemo se aktivirati u procesima i protestima antiglobalističkog pokreta radništva u svetu, jer na primeru Jugoslavije najbolje se vide “rezultati” novog neokolonijalizma i pokušaja kapitala da se spašava preko grbače nerazvijenih i razbijenih zemalja Evrope.
Razvijaćemo postojeću saradnju sa KP Severne Koreje, Kube, Kine, Italije, i drugima.